Bez njih modna industrija nikada ne bi bila ovo što je danas. Pomislite samo koliko velikih lanaca odeće svake godine proda na hiljade i hiljade komada raznoraznih odevnih predmeta.
Svega toga ne bi bilo da nije jednog od najvećih izuma 19-tog veka – šivaće mašine.
Toliko je istorijskih i zanimljivih činjenica u vezi sa šivaćom mašinom da je zaista bilo teško odabrati one najinteresatnije.
Ko je prvi osmislio šivaću mašinu?
Prema istoričarima pronalazač šivaće mašine bio je ko drugi nego Leonardo da Vinči i to u 15-tom veku. Nažalost njegova ideja ostala je na nivou crteža na papiru.
U Nemačkoj je 1755. godine Karl Weisental patentirao uređaj koji je oponašao metod ručnog šivenja.
U Francuskoj je Barthélemy Timonier osmislio svoju verziju mehanizma i napravio automatizovanu fabriku šivenja. Njegovu fabriku spalili su tadašnji krojači smatrajući je preopasnom konkurencijom.
Bilo je potrebno još pola veka da američki izumitelj Ellias Howe razvije model mašine koja je pogodna za šivenje odeće.
Da nije bilo Singera…
Singer mašina za šivenje je postala kultna, danas je još zovu i Singericom. Sredinom 19. veka Isaac Singer stvorio je model mašine sa nožnim upravljanjem. Na taj način oslobodio je ruke krojača i omogućio nesmetano pomeranje tkanine u bilo kom smeru.
Patentirao je modifikacije koje je napravio i krenuo sa prodajom sopstvene verzije. Bio je to prvi nacrt, malo je reći sjajan, koji je funkcionisao kako treba. I ne samo to, zahvaljujući njegovoj mašini mogli ste da sašijete košulju za samo sat vremena.
Ne samo pronalazač već i marketinški mag
O Singeru bi vredelo napisati poseban tekst, ali da ne zaboravimo još jedan izuzetno važan momenat u vezi sa njim – marketing. Ne samo da je bio pronalazač, Singer se udružio sa Edvardom Klarkom osmislivši kupovinu na rate.
Šivaće mašine bile su skupe. U to vreme prosečna porodica trebalo je da izdvoji nekoliko mesečnih plata ne bi li kupila jednu Singericu.
Porodicama je pružena mogućnost iznajmljivanja šivaće mašine za par dolara mesečno – dok je konačno ne isplate i mašina ostane trajno u njihovom vlasništvu.
Šivaća mašina i društveni život žena
Šivaća mašina udružila je žene koje bi se okupile i zajedno šile, a zatim donirale sašivene komade u dobrotvorne svrhe. Zahvaljujući šivaćoj mašini, slobodno možemo da kažemo, da se društveni život žena između 1860. i 1900. znatno poboljšao.
Šivaća mašina je “iskrojila” prve milionere
U vreme kada su šivaće mašine izmišljene milionera gotovo da nije bilo, osim ako ste se prezivali Karnegi ili Rokfeler. Budući da je bilo mnogo pronalazača koji su doprineli stvaranju šivaće mašine kakvu danas poznajemo, neki od njih postali su milioneri, a da Vam njihova imena ni danas nisu poznata.
Septembar je poseban mesec
Zahvaljujući američkom predsedniku Ronaldu Reganu 1982. određeno septembar je proglašen za “Nacionalni mesec šivenja”.
Nabrojaćemo još neke zanimljivosti koje su zaslužile da se pojave u ovom tekstu:
- Šivenje je bilo jedna od prvih veština koju je čovek naučio.
- Arheolozi veruju da su ljudi prošivali krzno i životinjsku kožu kako bi pravili odeću još pre 25.000 godina.
- Prve igle nisu bile napravljene od metala. Igle za šivenje pronađene na mnogim drevnim arheološkim nalazištima bile su napravljene od kostiju i slonovače.
- Do početka 20. veka izmišljeno je preko 4000 različitih vrsta šivaćih mašina. Većina njih polako je nestajala vremenom, nakon što bi se ispostavilo da nisu dobro osmišljene. “Preživele” su samo one koje su šivenje učinile jednostavnim, zabavnim i lakim.